Državna optička infrastruktura koja bi svojom zemljopisnom rasprostranjenošću, tržišnom dostupnošću i prihvatljivim veleprodajnim cijenama omogućila svim operatorima dostupnost do pristupnih mreža u ruralnim i nedostupnim područjima i tako omogućila da svi korisnici imaju jednake mogućnosti izbora operatora i brzog interneta još se ne gradi. Veliki projekt državnog interneta, jednom kada se izgradi, planirano je, trebao bi osigurati korisničke priključke do javnih ustanova u ciljanim naseljima koje bi tako bile povezane te potaknula investicije i razvoj gospodarstva.
Drugim riječima, izgradnja agregacijske optičke mreže preduvjet je za ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske jer bez brzog interneta u današnje doba ne mogu poslovati ni poduzetnici ni obrtnici niti se žele doseliti novi ili pak ostati stari stanovnici. Državna optika, osim što je bitna za razvoj pristupne mreže, bitan je preduvjet i za implementaciju 5G mreže u slabije razvijenim krajevima.
Veliki projekt za gradnju optičke infrastrukture postoji već nekoliko godina. Gradi ga država, a većina novca odobrena je iz fondova EU onda kada su odobrena sredstva i za Pelješki most. Naime, ukupna financijska sredstva za gradnju agregacijske mreže iznose 101,4 milijuna eura, od čega je 85 posto osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a preostalih 15 posto osigurava RH kao nacionalno sufinanciranje. No, dok je Pelješki most u fazi pred puštanje u promet, prva lopata za gigabitni internet još se čeka. Stoga smo se raspitali u kojoj je danas fazi taj projekt za čiji je tehnički razvoj i gradnju zadužen OIV, odnosno Odašiljači i veze.
U tijeku je javna nabava
U posljednjem razgovoru s Matom Boticom, čelnikom OIV-a, u prosincu 2020. godine, vijest je bila da je konačno potpisan ugovor s EU te da je se krenulo sa sljedećom fazom, odnosno raspisivanjem natječaja za javnu nabavu, a gradnja je, tada je rečeno, trebala početi sredinom 2021. godine. OIV je usto i osnovao poseban tim koji se trebao brinuti o projektu. Iako je rok za završetak gradnje kraj 2023., pitanje je hoće li biti dovoljno vremena, stoga smo se opet raspitali u kojoj je fazi projekt.
Iz OIV-a nam kažu da je prije godinu dana, u veljači, zaprimljena potvrda ugovora, odnosno odobrenje Europske komisije za projekt izgradnje nacionalne svjetlovodne agregacijske infrastrukture (NP-BBI).
– Pokrenute su javne nabave usluga kao obveza i preduvjet za pokretanje implementacije NP-BBI projekta. Tako je provedena javna nabava programskog rješenja za planiranje i evidentiranje svjetlovodne NP-BBI infrastrukture, potpisan okvirni sporazum te isporučen prvi od očekivana četiri ugovora s dobavljačem. Trenutačno je u tijeku faza provođenja javne nabave usluga za upravljanje projektom, a nabave usluga projektiranja, izgradnje i nadzora pokrenut će se neposredno nakon odabira dobavljača za upravljanje projektom. Nakon provedenih javnih nabava može se očekivati pokretanje izgradnje, odnosno implementacije NP-BBI projekta krajem godine – nova je informacija iz OIV-a. Dakle, početak gradnje pomaknut je za kraj godine, a natječaj za upravitelja projekta trebao bi prema procjenama biti okončan do kraja ožujka.
– Odabrani upravitelj projekta će, zajedno s internim projektnim timom OIV-a, pripremiti i provesti sve preostale nabave potrebne za pokretanje projekta, a nakon toga će biti zadužen za upravljanje implementacijom projekta, u najširem smislu. Rok za prijave je produljen u odnosu na planirani – 8. veljače 2022. godine, s obzirom na podnesene žalbe i postupak koji se u takvim slučajevima provodi u suradnji s Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave. Okončanje postupka očekuje se, uključujući i provedbu aktivnosti vezanih uz žalbene postupke, okvirno do kraja ožujka – dodaju iz OIV-a.
No, u međuvremenu dok traju natječaji, OIV se posvetio drugim zadacima. S obzirom na novac iz EU kroz NPOO i sedmogodišnje proračunsko razdoblje, u OIV-u se, kažu, priprema više inicijativa te su ustrojili i novi Ured za razvoj projekata financiranih iz EU fondova.
– Uložili smo znatna sredstva kako bismo se pripremili za budući rast. Dugoročni trend pada prihoda iz osnovne djelatnosti usmjerio nas je na diversifikaciju portfelja usluga i pronalaženje novih strateških inicijativa, ali uspjesi iz proteklog razdoblja stvorili su preduvjete za razvoj u godinama koje slijede. Modernizirali smo mnoge odašiljačke lokacije i automatizirali glavne objekte koji sada rade 100 posto bez stalnih ljudskih posada. 1. siječnja 2020. godine automatiziran je i naš najznačajniji, nedavno obnovljen objekt Sljeme, dok su pojedini dijelovi tornja prenamijenjeni – napominju u OIV-u.
U skladu s time, u OIV-u očekuju da će objekt Sljeme u sljedećem razdoblju postati neizostavna atrakcija koja će osnažiti turističku ponudu Medvednice, a OIV-u omogućiti ostvarenje dodatnih prihoda. Ujedno, kazali su nam, nastavljaju se i aktivnosti na pripremi projekta izgradnje nove poslovne zgrade OIV Kampus na Žitnjaku.
Razvoj digitalnog radija
Kada se radi o uslugama u OIV-u, naglašavaju, nastavljaju pružanje OIV Smartino IoT usluge, a nastavak razvoja te platforme za internet stvari (Internet of Things) otvorit će mogućnost razvoja pametnih i sigurnih gradova, pametnih zgrada, ali i pametne poljoprivrede, očitanje stanja vodomjera, plinomjera, upravljanje i nadzor parkirališnih mjesta, pametne rasvjete itd. Dodatno, nastavljaju se napori povećanja prodajnih aktivnosti društva izvan RH te izvoza usluga kao što je OIV Fire Detect AI na inozemno tržište, poručuju iz OIV-a. S obzirom na to da su dobili dozvolu za uporabu RF spektra za potrebe digitalnog radija te završili testni period, slijedi druga faza izgradnje mreže koja je u planu za studenom ove godine. Broj lokacija tako će narasti na 26, a planirana pokrivenost stanovništva iznosit će 96,3 posto.
– 5G mrežu vidimo kao ključnu tehnologiju za daljnji razvoj u sljedećem desetljeću. Upravo zato razvili smo i pokrenuli pilot-projekte za našu OIV 5G PrivateNet uslugu. Riječ je o prvoj privatnoj stand-alone mreži u Hrvatskoj koja nije nadogradnja na postojeću 4G mrežu, kao što je to za sada slučaj kod javnih 5G mreža, te ne koristi resurse javne mobilne komunikacijske mreže. U ovoj tehnologiji koju odlikuje ne samo velik kapacitet mreže već i brojne druge mogućnosti vidimo potencijal za pokretanje oporavka i daljnjeg razvoja industrije – zaključuju iz OIV-a.
