U Sjevernoj Makedoniji su se održali dvostruki izbori – drugi krug predsjedničkih izbora i parlamentarni izbori, a i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima ankete najavljuju smjenu vlasti i povratak na vlast desničarske stranke VMRO-DPMNE, čiji je prošli premijer Nikola Gruevski pred optužbama za korupciju utočište pronašao u Orbánovoj Mađarskoj. Već je rezultat prvog kruga predsjedničkih izbora ukazao na raspoloženje makedonske javnosti i veliko nezadovoljstvo dosadašnjom vladajućom koalicijom socijaldemokrata (SDSM) i DUI-ja, vodeće albanske stranke u Makedoniji.
Utjecaj Prištine?
Naime, opozicijska predsjednička kandidatkinja, zastupnica i profesorica ustavnog prava, 70-godišnja Gordana Siljanovska-Davkova, osvojila je prije dva tjedna u prvom krugu čak 40 posto glasova, dvostruko više od dosadašnjeg predsjednika, socijaldemokrata i profesora međunarodnih odnosa, 61-godišnjeg Steve Pendarovskog. Taj je rezultat iznenadio mnoge analitičare, s obzirom na to da su se Pendarovski i Siljanovska-Davkova već suočili u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019. godine, ali je tada s 54 posto osvojenih glasova pobijedio Pendarovski. Tada je, međutim, Pendarovski slavio zahvaljujući glasovima makedonskih Albanaca, a takvom se raspletu nada i ovog puta, premda nakon prvog kruga nije skrivao iznenađenje velikom razlikom koja ga je dijelila od protukandidatkinje. Pendarovski vjeruje da bi glasovima makedonskih Albanaca, koji čine četvrtinu makedonskog stanovništva, mogao osigurati preokret u drugom krugu, a i pojedini analitičari upućuju na mogući utjecaj Prištine na Albance, s obzirom na to da povratak nacionalista na vlast u Skoplju nije u interesu Albanaca.
Iako ništa unaprijed nije isključeno, pobjeda opozicijske kandidatkinje ipak je vjerojatnija. Uvjerljiva prednost koju je Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila u prvom krugu nije bila ohrabrujuća samo za nju nego i za njezinu stranku, VMRO-DPMNE. Prema zadnjim anketama, VMRO-DPMNE može računati na oko 40 posto glasova, SDSM-u najavljuju osvajanje malo više od 20 posto, a na trećem je mjestu albanski DUI s oko 13 posto. Kada se broj glasova pretvori u mandate, VMRO-DPMNE osvaja oko 53 mandata, što je devet mandata više nego što je ta stranka, koja je bila na vlasti između 2006. i 2016. godine, imala dosad. SDSM-u, kojem je na čelu donedavni premijer Dimitar Kovačevski, najavljuju veliki poraz. Prema anketama, socijaldemokrati bi mogli dobiti samo 24 zastupnika, odnosno čak 22 manje nego na prošlim izborima, kada je SDSM pobijedio s osvojenih 46 mandata, iako im neke ankete najavljuju i osvajanje 30 mandata. DUI, koji zapravo predvodi koaliciju devet stranaka i nekoliko etničkih zajednica, nazvanu Europska fronta, može računati na 17 mandata, a to znači dva mandata manje nego na prošlim izborima.
Makedonci na parlamentarnim izborima biraju 120 članova parlamenta, odnosno Sobranja, a na izborima pravo glasa ima oko 1,8 milijuna registriranih birača, od ukupno oko 2,3 milijuna stanovnika Sjeverne Makedonije. Međutim, da bi izbori bili valjani, što je još jedna posebnost te zemlje, odziv birača mora biti veći od 40 posto.
Čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski vjeruje u uvjerljivu pobjedu i, kako je rekao uoči izbora, ne bi bio iznenađen kada bi VMRO-DPMNE osvojio više od 60 mandata, odnosno apsolutnu većinu. U tom će slučaju Mickoski sigurno postati novi makedonski premijer, a to će vjerojatno postati i u slučaju osvajanja relativne većine. SDSM-u, relativnom pobjedniku na prošlim izborima, većinu je osigurala koalicija s albanskim DUI-jem, baš kao što je DUI bio u svim koalicijama s VMRO-DPMNE-om u vladama premijera Gruevskog.
Očito je da Makedonci brzo zaboravljaju ostavštinu premijera Gruevskog, čiji premijerski mandat nisu obilježili samo korupcija i nezakonito bogaćenje Gruevskog i njegove klike, nego i nevjerojatan slučaj nezakonitog prisluškivanja više od 26 tisuća državljana Makedonije, kao i stalne međuetničke napetosti koje u multietničkoj zemlji u svakom trenutku mogu prerasti u nešto puno gore.
Povratak u prošlost
Situacija u kojoj se Sjeverna Makedonija nalazi izravna je posljedica makedonskog zastoja u pristupanju EU, s obzirom na to da je Bugarska, i to nakon što je Grčka zbog spora oko imena zemlje više desetljeća blokirala Makedoniju, blokirala makedonske pristupne pregovore zahtijevajući od Skoplja da upiše makedonsku manjinu u ustav, za što je potrebna dvotrećinska većina. Dok SDSM podržava promjenu Ustava, VMRO-DPMNE pristaje na promjenu ustava, ali tek nakon ulaska zemlje u EU, što je nerealno. Povratkom VMRO-DPMNE-a na vlast Makedoniji prijeti povratak na staro: dugogodišnji zastoj u približavanju EU, a možda i postupno pretvaranje Sjeverne Makedonije u autoritarnu utvrdu.
