Mogao je Martin Gospočić, vlasnik Obiteljskog doma za starije osobe Gospočić, biti osuđen ili oslobođen, ali sudski epilog afere koja je unijela nemir među korisnike domova za starije i njihove obitelji okončala se na najgori mogući način – zastarom!? Svi su se mediji u veljači 2020. čudili kako to da taj dom još radi iako im je inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u rujnu 2019. zabranila rad zbog neadekvatnih uvjeta smještaja korisnika. Tada je bio izražen fokus na uvjete pružanja usluga u domovima za starije i zbog tragedije u siječnju 2020. u Andraševcu, kad je šest osoba poginulo u požaru u domu za starije.
Inspekcija je 16. rujna 2019. podnijela optužni prijedlog protiv Martina Gospočića jer su utvrdili da je 27. kolovoza 2019. u domu bio 21 korisnik, a po rješenju o ispunjavanju propisanih minimalnih uvjeta, kapacitet je bio 11 starijih i nemoćnih osoba. Zbog toga je sutkinja Jasna Pleško Grahovac u Stalnoj službi u Donjoj Stubici Općinskog suda u Zlataru utvrdila da je 27. kolovoza 2023. istekao četverogodišnji rok zastare progona. Štoviše, zastara je nastupila i prije nego se spis vratio na sud, jer je vijeće Visokog prekršajnog suda 15. lipnja 2023. ukinulo prvostupanjsku presudu. VPS je potom pisao presudu koja je morala proći kontrolu sudske prakse i zapravo već na VPS-u je nastupila zastara jer ju je niži sud zaprimio 18. rujna 2023. i sutkinji Pleško Grahovac preostalo je samo da to konstatira i odbije optužbu.
Od VPS-a tražili smo objašnjenje zašto im je trebalo više od dvije godine za odluku o žalbi, koju su zaprimili 22. ožujka 2021., “te je predmet prema redoslijedu zaprimanja, sukladno odredbi članka 121. Sudskog poslovnika, vodeći računa o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni, riješen 15. lipnja 2023.”.
VEZANI ČLANCI:
Vijeće kojim je predsjedala sutkinja Jasna Momirović, a članovi su bili Katica Lučić i Tomislav Tomašić po službenoj dužnosti ukinuli su presudu kojom je Martin Gospočić bio osuđen na kaznu od 45.000 kuna i naknadu troškova postupka od 3096 kuna. Vijeće je našlo bitnu povredu prekršajnog postupka jer se odluka temeljila na nezakonitom dokazu, svjedočenju više inspektorice o onome što joj je okrivljenik govorio za inspekcijskog nadzora, iako je to uneseno u zapisnik.
Pri tomu, okrivljenik nije, kako to Prekršajni zakon nalaže, upozoren da nije dužan iznijeti svoju obranu ni odgovarati na pitanja, što bi inače trebalo unijeti u zapisnik. Kako okrivljenikov iskaz nije zakonit, nije ni iskaz svjedokinje o tom iskazu.
VEZANI ČLANCI:
Odluka VPS-a napisana na malo više od dvije stranice govori da je i za prekršaj to vrlo jednostavan predmet. Pogreške se događaju, zato i postoji žalba. I zastara postoji zato da bi je sud kad nastupi primijenio, ali podrazumijeva se da bi to trebalo biti iznimno, a ne i u slučaju od takvog javnog značaja gdje je bilo važno utvrditi je li počinjen prekršaj kojim se flagrantno krše prava starijih i nemoćnih. Zar je moguće da ni u takvom predmetu nije moguće u zakonskom roku ponoviti postupak!?
VPS je od 2019. jedan od opterećenijih sudova. Ovu su godinu počeli s 14.688 neriješenih predmeta (tisuću manje nego godinu prije), a lani su ih riješili 12.992., pa da više ne prime ni jedan predmet ove godine, ni hitni, neki bi bili riješeni tek za više od godinu dana.
VIDEO: Jandroković: Kolegice Pejović vi ste kvisling.
