Interpretacijske vožnje električnim biciklima oko Matulja i općine sjajna su prilika za pobliže upoznavanje tog kraja iz kojega puca pogled na kvarnersko zaleđe i Rijeku. Popularne bike ture s povijesnom, kulinarskom, težačkom, vinskom ili pivskom pričom vrlo su popularne zbog svoje osebujnosti i dostupnosti jer na električnom biciklu svi mogu u laganoj rekreacijskoj vožnji doživjeti, vidjeti i otkriti sve tajne Matulja.
Vožnje imaju edukativni karakter, a cilj je upoznati goste koji ovdje borave, kao i njihove domaćine, s prirodnim ljepotama, baštinom i velikim potencijalom ovog kraja kao biciklističke destinacije. Po dolasku u Matulje odmah primjećujemo slatke crvenkaste majice koje nose naši vodiči, a na njima je ispisano Matuljicious odnosno Matuljišs.
To je brend, odnosno potvrda i garancija kvalitete i izvrsnosti, a obuhvaća gastronomiju, edukaciju i outdoor aktivnosti Matulja. Što se cikloturizma i ovog jedinstvenog proizvoda tiče, krenulo se s četiri interpretacijske vožnje, a danas imaju trideset tura godišnje. Nakon što je na razini cijelog Kvarnera provedena standardizacija biciklističkih staza, u Matuljima su se odmah prilagodili, odredili svoje uzdanice i označili top-staze.
POVEZANI ČLANCI:
Nije trebalo puno razmišljati – jedna od bike tura i priča nazvana je po ženama koje su othranile ovaj kraj. Tako je nastala najatraktivnija i najmističnija staza ‘One su hodile’, a njome smo i mi krenuli na upoznavanje Matulja biciklom uz priču, i to ne bilo kakvu. Kada su stigli prvi turisti u Opatiju, polovicom 19. stoljeća, nastala je potreba za svježim mlijekom koje su žene nosile daleko iz zaleđa pješice na more. Pa ako su one hodile, možemo mi njima u čast biciklom proći tek djelić onoga što su one prešle u svom životu. Jedna mlekarica u svom bi životu prošla zemaljsku kuglu preko Ekvatora pješice i napravila više od 40 tisuća kilometara.
Mlekarice su ustajale u 4 sata ujutro, prije sedam su bile u Opatiji, a u deset sati već bi bile natrag u jednom od sela matuljskog kraja ovisno odakle su krenule. I nama je na biciklu bilo malo teško, a na početku vožnje uvijek je tako, pa i na električnom biciklu koji ima dodanu snagu, ali opet treba okretati pedale i malo se pomučiti. Pogotovo uz brdo, a takvih dionica ovdje ima puno. Na mjestima ima makadama i šumskih puteva, pa to čini ove rute drukčijim. Uz pogled na more koji je stalno tu, a ponegdje i na cijeli matuljski kraj, te šparoge koje najradije rastu na mjestu s kojeg vide more, kako se ovdje oduvijek kaže.
Slijedi uspon prema Lisini i obroncima Učke koje dodirujemo i nastavljamo prema bespuću jer nam se čini kao da ovdje nema nikoga. A i nije baš tako, prolazimo kraj kamenih ostataka težačkih ljetnih nastambi, gdje su ljudi nekada tražili komadić obradive zemlje. Ubrzo smo stigli i do prvih sela i brdskih pašnjaka na kojima su kravice pasle kako bi bilo mlijeka koje se u Opatiji moglo prodati, da bi ljudi mogli ovdje ostati i preživjeti. Zato se odmah sjetimo na kojoj smo ruti jer ako su te žene hodale pješice, s mlijekom na leđima, možemo i mi njima u čast proći tu rutu biciklom bar jednom, i to tek samo njezin manji dio. Električni bicikl je misterij za mnoge, ali baš ovdje daje svu draž fletne i hirovite vožnje.
FOTOGALERIJA Zabilježen prirodni fenomen u jezeru u BiH: Pogledajte snimke iz zraka
Svi žele uživati na biciklu, a baš to daje e-bike, spoj ljepote uz korekciju osobne snage i izvrsnosti i na biciklu čemu ovaj kraj i teži. Za orijentaciju, ova je ruta duga 18 kilometara, a visinska razlika je 540 metara. Ruta je kružna, možete joj prići bilo gdje poput nas, no kreće iz sela Zvoneća, ide prema Sušnjima i Zdemeru gdje je mljekaricama u čast napravljena spomen-ploča i klupica na kojoj su počivale. Ide uz mjestašce Rukavac tik do Matulja, uz fantastične poglede uspinje se prema šumskom predjelu i planinarskom domu na Lisini. Onamo smo i mi svratili te krenuli dalje svojim matuljskim putima upoznajući tako ostale dijelove interpretacijske vožnje, tj. staze. Zvonejske njive i Lisina, Tramontana, Mune i Žejane, Antičke utvrde matujskog zaleđa, Uz Rapalsku granicu, Skrivene bisera prošlosti itd.
Sve vožnje karakterizira to da su predviđene odlične degustacije domaćih proizvoda, vina i piva, posjete OPG-ima, stancijama i konobama. Naravno uz priču i upoznavanje s krajem na licu mjesta uz puni doživljaj. Tako na ruti Mune i žejane možete čuti žejanski, koji je poput staroromanskog jezika. Osim toga možete vidjeti zanimljivo selo Mune, a tu su i poznati zvončari koje svi znamo s karnevala. Ukupno je osmišljeno devet tematskih cjelina, a ove godine će biti dodane još dvije. Obilaze se i zaboravljeni gradovi, za koje se donedavno nije ni znalo da postoje, govori Marijana Kalčić iz TZ-a Matulja.
– Na biciklu prolazimo kroz gotovo sva mjesta u općini koja imaju zanimljivu priču. Otkrivamo skrivene bisere iz prošlosti, prolazimo skrivenim putovima koje pokazujemo turistima. Tu su više od sto godina bile i granice, uvijek je ovdje bilo u najmanju ruku dinamično, bili su tu i Talijani i Nijemci u prošlim ratovima. Tragovi prošlosti na svakom su koraku, a sve to pokušavamo predstaviti tako da naši licencirani bike vodiči u tijeku vožnje pričaju priče, i to na francuskom, slovenskom, njemačkom, talijanskom, engleskom i naravno našem hrvatskom jeziku. Dosad interpretacijske vožnje električnim biciklima nismo naplaćivali, no ove godine uvest ćemo participaciju jer imamo kvalitetan i traženi cikloturistički proizvod – kaže Kalčić i dodaje. –Osmislila sam prije dvije godine i brend ‘Matuljišec’ (Matuljicious/matuljišs op.a.), to je kao naša matuljska škrinja puna blaga i vrijednosti ovog kraja.
POVEZANI ČLANCI:
U početku je taj izraz svima bio smiješan, no danas ga svi vrlo ozbiljno shvaćaju, pa sam i sama dobila nadimak po tome. U Matuljicious spada i naš čakavski govor kojim se svi ponosimo, pa za svaki izraz na engleskom imamo i čakavsku inačicu. Tako je npr. ‘gastronomy’ na čakavskom ‘za prsti polizat’, dok bi ‘education’, što se odnosi ne samo na edukaciju vezanu za turizam nego i sve ostalo, na čakavskom bilo ‘pamet va glavu’, ‘outdoor aktivnosti’ na čakavski su pak prevedene kao ‘pomalo da se dugo zajdemo’ – veli Marijana Kalčić. Mi bismo također htjeli nekamo dulje zaći iliti malo i stati i polizati prste, a bogme i jesmo. I zaslužili smo, kombinirajući više tematskih vožnji prešli smo gotovo 40 kilometara brdske vožnje.
Staza Zvonejske njivi proteže se zaštićenim krajolicima matuljskog područja koji su, a tako i izgledaju, spomenik ljudskom radu. Tu valja istaknuti zvonejsku jarbolu, sortu vina koju biciklisti također degustiraju prolazeći kroz pitoreskna mjestašca zaleđa Matulja i Opatije. – Jarbola je bogata prirodnim kiselinama i odlična je baza za vrhunski šampanjac koji sam uspio napraviti – ističe Franko Ružić koji nas je dočekao u svom vinogradu u Zvonećoj na kamenim terasama i prezidima uz koje smo netom prije i prošli na biciklima. Franko poseže za čašama i toči nam prvo jarbolu i nadahnuto kaže:
– Jarbola je stoljetna sorta i ima je jedino ovdje na svijetu. Uspjeli smo je vinuti i ponovnim uzgojem i proizvodnjom postaviti na vinsku kartu ne samo Kvarnera već i šire. Nekada je to zapravo bila sorta na koju nitko nije obraćao pozornost, a danas se svi slažu da je riječ o sjajnom lokalnome proizvodu po kojemu smo prepoznatljivi. Riječ je o jedinstvenom vinu i šampanjcu stvorenom na bazi stare sorte jarbole koju krasi osvježavajući okus i nizak alkohol – priča nam dalje uz degustaciju Franko i nastavlja: – Zato sam prije više godina krenuo i u proizvodnju pjenušca od čiste sorte jarbole. Prema starim zapisima iz 15. i 16. stoljeća ovdje je bilo šezdesetak hektara loze pod jarbolom, dok danas govorimo o više tisuća trsova jarbole, a ja imam oko 2 tisuće. Jarbola je pravo ljetno vino, za toplije dane, evo mi već pijemo prošlogodišnju jarbolu dok je za pjenušac potrebno da odleži.
Bar godinu dana, a optimalno je i više. Kako sam rekao, počeo sam proizvoditi šampanjac zbog odlične podloge sorte, ali i baš zato što je u Hrvatskoj kultura ispijanja i prepoznavanje šampanjca tek sada zaživjela, a i ta naša čuvena jarbola idealna je baza za pjenušavo vino i to zbog svojih kiselina kojih ima u idealnoj mjeri. Kako su to male količine i vina i šampanjca jarbole koje proizvedem, vina se mogu nabaviti i kušati ovdje kod nas, a uz veliku konkurenciju kultnih vina, pa i šampanjaca, jarbola tek treba biti prepoznata i tražena, a ja i to očekujem s obzirom na trud koji sam uložio, sa svojim kolegama, da oživimo jarbolu koja je gotovo bila izumrla 2 – kaže Franko Ružić.
Na naše iznenađenje sljedeća degustacijska bike postaja bila je prva liburnijska craft pivovara Morčić u Velom Brgudu. Također i svako pivo koje se tu proizvodi, osim što promovira ovaj kraj, ima i svoju priču. Prvo je na temu Morčića, vrste ovdašnjeg pučkog nakita gdje je vidljiv taj kontakt s morem i Kvarnerom. Ostalo nam otkriva vlasnik pivovare Elvio Kalčić.
– Drugo pivo posvetili smo torpedu koji je izumljen u Rijeci. Pa je i pivo kao torpedo precizno od okusa i mirisa i zato i na našoj etiketi stoji ‘Torpedirajte se..’ Naše tamno pivo pak donosi priču o našim nadaleko poznatim zvončarima i karnevalu. Zvončari magičnom zvonjavom tjeraju zle sile i pozivaju proljeće, pa tako naša piva često mnogi uzimaju i kao suvenir za ispijanje – završava svoju priču Kalčić i prepušta nas Morčićima, torpedima i zvončarima s pivskom etiketom i sjajnim pivom. To mi je bila ujedno i prva degustacija piva na nekoj cikloturističkoj ruti i baš me oduševila i još jednom uvjerila kako iznenađenjima koje doživim na biciklu nikad kraja. A ovdje u Matuljima bilo ih je pregršt, od kulturne baštine, ljepote i vidika prema moru, ali i planinskog zaleđa gdje su bile uvijek neke meje, kao sada sa Slovenijom, a tu su mnogi osjetili težak život. Njihova djela i ostavštinu danas obilazimo i o njoj učimo na biciklu.
Turizam je u Opatiju je stigao s prvim vlakom 1873. i austrijskim carom Franjom Josipom, a onda je uslijedila svita ljudi i prvih turista. No Austrijanci nisu izgradili Opatiju sami, podigli su je baš ljudi iz ovog kraja, tako da ćemo ono što slijedi sigurno osjetiti i na svom nepcu. Sada već vozimo brzo, da brzo, jurimo kroz šumske blatnjave staze koje nam ne predstavljaju nikakav problem. Nije to samo zbog okrepe, već smo dosegli visinsku točku i kontinuirano se spuštamo prema Matuljima i natrag prema moru. Sljedeći piknik prava je poslastica jer stižemo do prvog Agroturizma u Primorsko goranskoj županiji.
Kao idilično, skriveno seosko imanje koje je poznato po domaćim delicijama koji sami proizvode Agroturizam Villa Plasa u Zaluki zaista je fascinantan. Upoznali smo i vlasnika Velimira Perčića. I prije nego što smo kušali jelo, razgovarali smo s više zadovoljnih gostiju koji onamo dolaze stalno, i to najviše zbog sira i pršuta, a nas je oduševila teletina u umaku od tune i domaći carpaccio. Za one koji su skloni gastronomiji osmišljene su posebne vožnje koje obuhvaćaju više degustacija, a sve na kraju završavaju ručkom u nekom od restorana matuljskog kraja. Mi smo bili i u Stanciji Kovačići i imali smo uobičajeni lokalni meni sa sezonskim namirnicama. Juha od povrća, za predjelo rižoto od šparoga, kao glavno jelo bio je boškarin s umakom, a za desert smo kušali presnac i grahnjaki.
POVEZANI ČLANCI:
U selu Rukavac posjetili smo Roberta i Anu Kos i njihov OPG Pčelarstvo i med. Proizvodima od meda bave se više od 40. godina, a oni su predstavnici treće generacije. – Biciklistima prvo ponudimo nešto zdravo i namijenjeno tome da im da energiju, jogurt i pelud posipan s cvjetnim prahom i zobenim pahuljicama. Pelud se inače slabo koristi, ali je odličan proizvod. Veselimo se novoj sezoni, vrijeme je divno, pčelice su spremne, evo možete probati i ostale proizvode poput medice, octa, te naravno razne vrste meda – govori Ana Kos iz Rukavca.
A naš bike dan u Matuljima približava se kraju, na manjem prijevoju prolazimo uz Zdemer i još jednom odajemo počast mlekaricama i našoj i njihovoj ruti ‘One su hodile’. Interpretacijske vožnje ovom i drugim stazama na električnim biciklima počinju već u svibnju i održavat će se do kraja listopada, a za individualni posjet na e-bikeu ili običnom biciklu u Matuljima su uvijek svi dobrodošli. Ako s vama ne bude direktorica Turističke zajednice Matulji Marijna Kalčić, koja stoji iza mnogo toga dobrog u turizmu i cikloturizmu Matulja, bit će tu netko od vodiča poput naših Denisa Memagića ili Alfreda Šaine, velikog bike vodiča i promotora matuljskog kraja. Oni koji žele sami upoznati matuljski kraj, te doživjeti baš sve što smo ispričali, mogu se obratiti za najam električnih bicikala u lokalne tvrtke Partenca i Magic Sole. Ove bike vožnje također su prepoznali brojni posjetitelji i tražen su turistički proizvod iza kojega su stale i Hrvatska turistička zajednica i TZ Kvarnera.
FOTOGALERIJA Otvoren najveći sajam u Hrvatskoj: Traje četiri dana, najveća atrakcija su Izidora i Izidor, zaštitnici ratara
